Mekanski Harem

Uzvišeni Allah kaže: “Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Meki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.” (Alu ‘Imran, 96.)

Meka el-Mukerrema je sveta prijestonica, Ummu-l-Kura, Bejtullahi-l-Atik, Bekka, El-Beled, Mesdžidu-l-Haram, Kibletu-l-Muslimin i mjesto spuštanja Allahove, dž.š., objave. Meka je Allahu, dž.š., najdraže mjesto na Zemlji, koju je odabrao za mjesto izgradnje “Svoje kuće”, rođenje posljednjeg poslanika Muhammeda, a.s., i mjesto koje će posjećivati ljudi iz svih krajeva zemaljske kugle.

Broj posjetilaca se znatno povećavao, počevši od nekoliko stotina, pa hiljada, do milionskih masa u današnjem vremenu. Tavaf oko Kabe se nikada ne prekida… Dova nikada ne prestaje.

Kaba je građena više puta: Prvi su je sagradili meleki ili Adem, a.s., ili Šit b. Adem, potom Ibrahim, a.s., sa svojim sinom Ismailom, a.s., na već postojećim temeljima, potom Kurejšije u doba džahilijeta, a prije poslanstva Muhammeda, a.s., potom Ibn Zubejr zbog toga što je bila izgorjela. Sultan Murad b. Ahmed obnovio je Kabu jedanaesti put 1039. god. Posljednju i najpoznatiju obnovu i proširenje izvršio je kralj Saudijske Arabije Fahd ibn Abdu-l-Aziz al-Saud.

Harem (prostor oko Kabe) je proširivan više puta: prvi koji ga je proširio bio je Omer b. Hattab, r.a., potom u vrijeme hilafeta Osmana b. Affana, r.a., potom u vrijeme vladavine Velida b. Abdu-l-Melika, potom u vrijeme Mehdija, potom zadnje proširenje u vrijeme saudijske vladavine. Prvi koji je obložio (stavio prekrivač) Kabu bijaše Poslanik, a.s., sa Jemenskim ogrtačem, potom Ebu Bekr, r.a., Omer, r.a., Osman, r.a., Muavija, Ibn Zubejr i dr.

Velid b. Abdu-l-Melik bio je prvi čovjek u islamu koji je ukrasio Kabu zlatom. Kabu je lijepo namirisavati, ali nije dopušteno ništa od nje uzimati radi bereketa.

Kaba bijaše prva građevina na Zemlji koja je podignuta radi ibadeta Allahu, dž.š.. U Haremu Meke se podjednako povećavaju i grijesi i sevabi. Namaz obavljen u Haremu vrijedi koliko 100.000 namaza na drugom mjestu.

Kaba

Dimenzije današnje Kabe su 12 metara dužine, 10 metara širine i 16 metara visine. Debljina zidova je jedan metar. Zidovi su od kamena obrađenog samo sa vanjske strane.

Vrata Kabe

Odignuta iznad zemlje 2,25 m. Visina vrata 3,06 m. Širina vrata 1,68 m. Vrata su poklon kralja Halida ibn Abdulaziza, urađena su od čistog zlata. Težina iznosi 280 kg. Postavljena su 22. zu-l-ka‘deta 1399. god. po H.

Hadžerul-Esved – Crni kamen

Od Ibn Abbasa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Hadžerul-Esved je spušten iz Dženneta, bjelji od mlijeka, ali su ga grijesi sinova Ademovih učinili crnim.”

Hadžerul-Esved je mjesto od kojeg se započinje tavaf i od zemlje je odignut 1m i 10 cm, širok 17 cm a visok 25 cm. Obložen je srebrenim omotačem. Hadžerul-Esved ima poseban i visok položaj u dušama vjernika zbog mnoštva predaja koje govore o njegovoj posebnosti. Prenosi se da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Ovaj kamen će doći na Sudnjem danu i imat će dva oka kojima vidi i jezik kojim govori, pa će svjedočiti za onog ko ga dodirne onako kako treba.”

Multezem

Multezem je prostor između Hadžeru-l-Esveda i vrata Kabe. Abdullah ibn Amr, r.a., kaže: “Vidio sam Poslanika, a.s., kako je svoje grudi i lice priljubio uz Multezem.”

Hidžr

Hidžr je prostor sa sjeverozapadne strane omeđen sa polukružnim zidom. Taj prostor je nekad bio dio Kabe. Kad su Kurejšije odlučili da obnove Kabu, ponestalo im je halal-imetka, pa su je skratili za otprilike 3 metra i tako izostavili taj dio koji ze zove El-Hidžr. Visina ovoga hidžra iznosi 1,32 m a njegov polukrug iznosi 21 m i 57 cm. Prenosi se od Aiše, r.a., da je rekla: “Željela sam da uđem u Kabu i da klanjam u njoj, pa me je Allahov Poslanik, a.s., uzeo za ruku, uveo u Hidžr i rekao: ‘Klanjaj u Hidžru kada budeš željela ući u Kabu, jer je zaista on dio Kabe…’” Aiša, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Aiša, da tvoj narod nije vremenski tako blizak paganstvu, ja bih naredio da se Kaba sruši i potom bih joj pripojio ono što je odvojeno od nje.”

Mekamu-Ibrahim

Mekamu-Ibrahim je mjesto na kojem je stajao Ibrahim, a.s., dok je gradio Kabu. U toku gradnje pomjerao ga je, a Uzvišeni Allah je odredio da se udube stope Ibrahima, a.s.. Uzvišeni Allah je naredio vjernicima da Mekamu-Ibrahim uzmu za mjesto iza kojeg će klanjati, što ukazuje na njegovu vrijednost: Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ćete molitvu obavljati! (El-Bekara, 125.)

Prenosi se da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Hadžerul-Esved i Mekamu Ibrahima su dva džennetska bisera. Da Allah nije utrnuo njihovo svjetlo, osvjetlili bi prostor između istoka i zapada.” Dubina traga jednog stopala u stijeni je 9 cm, a drugog 10 cm. Otisak dužine stopala bez prstiju je 22 cm, a širina je 11 cm. Visina cijelog kamena je 75 cm, a širina je 130 x 180 cm.

Voda Zemzem

Blagoslovljena voda Zemzem nalazi se u blizini vrata Benu-Šejbe. Između njih i Hadžerul-Esveda je udaljenost od oko 18 m. Poznat je od vremena Ismaila, a.s., od kad je njegova majka Hadžera tražila vodu, za svog žednog sina, između Safe i Merve. Allah, dž.š., ukazao im je svoju milost i dao da provre vrelo Zemzem. U vrijeme vladara Džurhuma ovo vrelo se izgubilo i nestalo, sve dok ga nije u snu vidio djed Poslanika, a.s., Abdulmuttalib; a to se desilo prije rođenja Poslanika, a.s.. Allahov Poslanik, a.s., rekao je: “Najbolja voda na Zemlji je zemzem-voda, u njoj je hrana koja zasićuje i lijek od bolesti.” Još je rekao: “Zemzem-voda djeluje za ono za šta se pije.”

Vrelo Zemzem se nalazi na dubini od 30 metara, njegova jačina izviranja je između 11 i 18,50 litara u sekundi, zavisno od vremena. Od Ibn Abbasa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Doista je pokazatelj i razlika između nas i munafika to što oni ne piju Zemzem u velikim količinama.”

Safa i Merva

Uzvišeni kaže: Safa i Merva su Allahova časna mjesta, zato onaj koji Kabu hodočasti ili umru obavi ne čini nikakav prestup ako oko njih obilazi. (El-Bekare, 158.)

Safa i Merva su dva brežuljka nedaleko od Kabe poznata po tome što je majka Ismaila, a.s., trčala između njih tražeći vodu za svoga sina i sebe.

Safa i Merva se nalaze u sklopu Mesdžidu-l-Harama. Neki dijelovi Safe i Merve su ostavljeni u svom prirodnom obliku pa hadžije tokom saja prelaze ovaj put sedam puta, s tim da dio koji je posebno označen prolaze trčeći ili ubrzanim korakom. Dužina saja iznosi oko 375 metara, širina oko 20 metara i ima šesnaest vrata.

Mediniski harem

Medina je grad Allahovog Poslanika, a.s., i zauzima posebno mjesto u srcima svih muslimana. Smještena je na 625 m nadmorske visine. Nalazi se 430 km sjeverno od Meke, a 150 km sjeveroistočno od obale Crvenog mora. Džamiju u Medini gradio je lično Poslanik, a.s., sa svojim ashabima. Njena je površina iznosila 70×60 lakata. Prvi ko je proširio ovaj mesdžid bio je Omer, r.a., potom Osman, r.a., potom Abdulmelik b. Mervan, zatim njegov sin Velid, potom zadnja proširenja od strane Saudijske Arabije – tj. kralja Abdulaziza Al-Sa‘uda te kralja Fahda. Namaz u ovom mesdžidu ima vrijednost hiljadu namaza u nekom drugom mesdžidu. Medina ima preko 90 imena, od kojih su: El-Medina el-Munevvera, Tajjiba, El-Hajre, Ed-Dar, El-Mahfuza, El-Habiba, Taba, El-Mubareka, Daru-l-Feth, Haremu Resulillah, Me‘zeru-l-iman, Daru-s-selam, Kurbetu-l-Ensar, Daru-l-Iman, Sejjidetu-l-Buldan, El-Muhtare, Daru-l-Ebrar, Daru-l-Ahjar, Kubbetu-l-Islam, El-Ma‘sume itd.

Mustehab je posjetiti kabure Poslanika, a.s., Ebu Bekra, r.a., i Omera, r.a., koji se nalaze u džamijskom haremu. Prilikom posjete ovim kaburima treba imati na umu sljedeće:

  • sunnet je posjetiti kabur Allahova Poslanika, a.s., shodno hadisu: “Ko posjeti moj kabur, zaslužio je moj šefa‘at”, i “Ko me posjeti poslije moje smrti kao da me je posjetio dok sam bio živ.”;
  • mustehab je prilikom polaska na put da se posjeti ovo sveto mjesto, što više donositi salavat i selam na Allahova Poslanika, a.s.;
  • mustehab je da se osoba okupa prije ulaska u Mesdžid i odjene najljepšu i najčišću odjeću,
  • mustehab je u Harem ući desnom nogom i izgovoriti sljedeću dovu: “Utječem se Uzvišenom Allahu Njegovim plemenitim licem i Njegovom vječnom vlašću od prokletog šejtana. U ime Allaha i hvala Allahu. Neka je salavat i selam na Muhammeda i porodicu Muhammedovu. Allahu, oprosti moje grijehe i otvori mi vrata Svoje milosti.”;
  • prvo, po mogućnosti ući u Revdu (mjesto između kabura i minbera Poslanika, a.s.) i tu klanjati dva rekata tehijjetu-l-mesdžida;
  • otići do kabura Allahova Poslanika, a.s., i nazvati selam. To možemo uraditi na sljedeći način: “Neka je mir na tebe, Vjerovjesniče, i milost i blagoslov! Allah te blagoslovio i blagoslovljenim učinio. Allah te nagradio u ime tvojih sljedbenika najboljom nagradom! Veličanje pripada samo Allahu, kao i moji namazi, moje dove i dobra djela. Neka je Allahov mir na tebe, Allahov Vjerovjesniče, i Njegova milost i Njegov blagoslov. Neka je mir na nas i na sve iskrene Allahove robove. Svjedočim da nema drugog istinskog božanstva mimo Allaha i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.”;
  • pomaknuti se malo u desnu stranu (koliko jedan korak) i nazvati selam Ebu Bekru, r.a., sljedećim riječima: “Neka je mir na tebe, milost i blagoslov o Ebu Bekre, o halifo Allahova Poslanika. Allah te nagradio u ime sljedbenika Muhammeda najboljom nagradom.”;
  • pomaknuti se malo u desnu stranu (koliko jedan korak) i nazvati selam Omeru, r.a., sljedećim riječima: “Neka je mir na tebe, milost i blagoslov o Omere, o halifo mu’mina. Allah te nagradio u ime sljedbenika Muhammeda najboljom nagradom.”;
  • nije dopušteno činiti tavaf (obilaziti) oko kabura Poslanika, a.s., niti oko džamije, a niti dodirivati i ljubiti ogradu radi bereketa, već treba nastojati da se tokom boravka u Medini, što više namaza obavi u Haremu.

Beki‘a el-Garkad

To je mezarje od vremena Allahova Poslanika, a.s.. Spominje se da će prvi ljudi koji će biti proživljeni na Sudnjem danu biti oni koji su ovdje pokopani. Tu su ukopane majke vjernika, žene Allahova Poslanika, a.s., osim Hatidže i Mejmune, r.a., koje su ukopane u Meki. Ukopan je i Osman ibn el-Affan, r.a., i još preko 10.000 ashaba Poslanika, a.s.. Imena nekih ashaba ukopanih u njoj: Abbas, r.a., amidža Poslanika, a.s., Hasan ibn Alijj, r.a., njegova majka Fatima, r.a., Alijj – Zejnu-l-Abidin, r.a., i njegov sin Džafer es-Sadik, r.a., Ukejl ibn ebi-Talib, radijalllahu anhu, i Abdullah ibn ebi Dža‘fer, r.a., Ibrahim, r.a. – sin Poslanika, a.s., Osman ibn Mez‘un, r.a. – prvi muhadžir koji je ovdje ukopan, Abdurrahman ibn Avf, r.a., Fatima bintu Esed – majka Alije ibn Ebi Taliba, r.a., Safijja bintu Abdulmuttalib, r.a., Imami-Malik i dr.

Allahov Poslanik, a.s., obilazio bi njegove stanovnike i tražio bi oprost za njih, kao što prenosi Aiša, r.a., pa kaže da bi Allahov Poslanik, a.s., u noćima kada bi bio kod nje ustajao u zadnjoj trećini noći i odlazio do Bekije i govorio: “Es-selamu alejkum/Spas na vas, kućo naroda vjerničkog, stiže vas ono što vam je obećano sutradan, samo je odgođeno, i mi ćemo vam se, ako Allah da, pridružiti, Allahu, oprosti stanovnicima Bekije Garkad.”