Arefat je jedna prostrana visoravan koja se nalazi na udaljenosti od oko 22 km od Meke, jugoistočno od Harema. Na ovom mjestu skupe se sve hadžije, i to devetog zu-l-hidždžeta. Ukupna površina Arefata je 10,4 km2 i čitava visoravan se nalazi van granica harema, a smatra se jednim od Meša‘ira. Na njemu se nalazi Džebelu-r-Rahme i mesdžid Nemira. Arefat je nazvan tako jer je Džibril, a.s., pošto je Ibrahima, a.s., podučio obredima hadža, upitao: “Arefte?”, što znači da li si upoznao, saznao, pa je to mjesto nazvano Arefatom. Drugi, pak, smatraju da je nazvano tim imenom jer su se Adem, a.s., i Hava poslije njihovog izlaska iz Dženneta sreli na brdu Er-Rahme. Neki pak smatraju da je Arefat dobio ime po tome što ljudi na tom mjestu priznaju svoje grijehe. Koliki je značaj i vrijednost Arefata najbolje govori hadis koji prenosi Abdurahman ed-Dejli, radijallahu anhu, u kojem Allahov Poslanik, a.s., kaže: “Hadž je Arefat”, ponovivši ovo tri puta. Tog dana i na tom mjestu objavljen je kur’anski ajet: Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera. (El-Maide, 3.)
Muslim bilježi predaju od Allahova Poslanika, a.s., da je rekao: “Najbolja dova je dova na dan Arefata, a najbolje što sam rekao i što su govorili poslanici prije mene je: ‘La ilahe illellahu vahdehu la šerike lehu lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve huve ‘ala kulli šej’in kadir.’” (Nema istinskog božanstva osim Allaha Jedinog, On nema sudruga, Njemu pripada vlast i zahvala, On oživljava i usmrćuje i On sve može)